Kada potrošačka korpa košta 3.200 KM, a mirovina mizernih 390KM

Oni koji su gradili, radili i uplaćivali doprinose sada se nalaze pred zidom – između računa i kruha, između lijekova i grijanja

U zemlji u kojoj sindikalna potrošačka korpa za srpanj 2025. godine iznosi 3.202,70 KM, a prosječna plaća tek 1.590 KM, planovi za smanjenje mirovina djeluju kao još jedan udarac onima koji su cijeli život radili i doprinosili društvu. Dok sindikati upozoravaju na sve dublji jaz između stvarnih troškova života i radničkih primanja, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike najavljuju da će od 1. siječnja 2026. godine mirovine za one s manje od 20 godina radnog staža biti smanjene na 60 posto prosječne mirovine – što iznosi tek 390 KM.

Sindikalna korpa kao ogledalo stvarnosti

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječna plaća u Federaciji BiH pokriva tek 49,64 posto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plaća od 1.000 KM pokriva svega 31,22 posto.
Korpa se temelji na minimalnim troškovima života četveročlane obitelji – dvoje odraslih i dvoje djece – i pokazuje koliko je teško preživjeti i uz dvostruki prihod. Najveći dio troškova otpada na prehranu (45%), dok stanovanje, komunalije, higijena i zdravlje čine gotovo trećinu ukupnih izdataka.

Ako dvije osobe s prosječnom plaćom jedva pokrivaju osnovne troškove života, postavlja se pitanje – kako će živjeti umirovljenici sa 390 maraka?

390 KM za život – ili preživljavanje

Prema izmjenama članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osoba koja ima 65 godina i 15 godina radnog staža, od 1. siječnja 2026. godine imat će mirovinu od 390 KM, što je više od 200 KM manje nego što danas prima ista kategorija umirovljenika. Budući da prosječna mirovina trenutačno iznosi 651,49 KM, 60 %  tog iznosa iznosi 390 KM
Za usporedbu, zajamčena mirovina za one s 40 godina staža iznosi 715,21 KM, a najniža 599 KM.

No, bez obzira na iznose, stvarnost je neumoljiva: ni jedna od ovih mirovina ne pokriva ni pola potrošačke korpe. Kada se tome dodaju troškovi lijekova, režija, ogrjeva i prijevoza, jasno je da velik broj umirovljenika živi na rubu siromaštva – i često ovisi o pomoći djece, rodbine ili humanitarnih organizacija.

Argumenti o “pravdi” i realnost nepravde

Iz Ministarstva rada i socijalne politike objašnjavaju kako nije pravedno da istu mirovinu imaju osobe s 40 i one s 15 godina staža. Na papiru, ta logika zvuči razumno.
Ali, prava se nepravda rađa u brojkama: kad država smanjuje iznos onima koji ionako jedva preživljavaju, a pritom zanemaruje činjenicu da su mnogi kratki radni staž stekli ne svojom voljom, nego zbog ratnih godina, gubitka posla, stečajeva i sustava koji nije svima dao jednake prilike.

U državi gdje je osnovna plaća ministra 4.320 KM – bez toplog obroka, naknada i ostalih beneficija – teško je govoriti o socijalnoj pravednosti dok se najugroženijima oduzima i ono malo što imaju.

Postajemo li društvo koje postaje bezosjećajno

Brojke iz izvješća sindikata i najave novih mirovinskih propisa otvaraju jedno jednostavno, ali duboko pitanje: Što znači dostojanstven život u Bosni i Hercegovini 2026. godine?

Ako korpa za osnovne životne potrebe premašuje 3.200 KM, a umirovljenici primaju 390, to više nije pitanje ekonomije nego pitanje morala i društvene savjesti.
Oni koji su gradili, radili i uplaćivali doprinose sada se nalaze pred zidom – između računa i kruha, između lijekova i grijanja.

Dok statistike govore o rastu plaća i stabilizaciji gospodarstva, svakodnevni život govori suprotno. I čini se da se jaz između “državnih tablica” i stvarnog života širi iz mjeseca u mjesec.

Bosna i Hercegovina, zemlja koja se voli nazivati “socijalnom državom”, morat će se uskoro suočiti s pitanjem – koliko vrijedi ljudski život nakon radnog vijeka?
Jer ako je odgovor 390 maraka, tada nije problem samo u ekonomiji, nego u vrijednostima društva koje to dopušta.

Portal Goranci online zatražio pojašnjenje od Federalnog zavoda MIO i Ministarstva rada i socijalne politike FBiH

Portal Goranci online 13. listopada uputio je službene upite Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u vezi s informacijama o predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su posljednjih dana izazvale veliku zabrinutost među građanima, osobito među umirovljenicima s kraćim radnim stažem.

Iako je od upita prošlo dva dana, odgovori još uvijek nisu stigli, a interes javnosti ne jenjava. Umirovljenici, posebno oni koji imaju manje od 20 godina staža, izražavaju strah da bi ih novi zakonski prijedlog mogao dovesti na rub egzistencije, jer se spominje mogućnost da će njihove mirovine biti ograničene na 60 posto prosječne mirovine, što trenutno iznosi oko 390 KM.

U dopisu koji je portal Goranci online poslao navedenim institucijama stoji:

„Poštovani,
obraćamo Vam se ispred dijela umirovljenika (koji nam se zabrinuto obraćaju što osobno, što preko kontakta) zbog informacija koje se posljednjih dana šire u javnosti o novom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Naime, spominje se uvođenje tzv. 'razreda minimalnih mirovina' prema godinama staža, pri čemu bi najveći postotak dobivali oni s više od 40 godina radnog staža i više.

Ono što izaziva posebnu zabrinutost jest pitanje što će biti s onima koji imaju manje od 20 godina radnog staža, a osobito s onima koji neće uspjeti ostvariti veći prag. Riječ je o ljudima koji su cijeli život radili povremeno, često u teškim uvjetima, većinom žene, osobe koje rade u obrazovanju na određeno (gdje im se prekida radni staž ljeti) bez stalnog radnog odnosa, a sada su u mirovini ili pred njom, jer realno sa minimalnom mirovinom od 60 % prosječne mirovine se ne može u današnjoj skupoći živjeti ni 5-10 dana.“

U nastavku upita postavljena su četiri ključna pitanja:

1. Što konkretno planirate s ovom kategorijom umirovljenika u novom zakonskom okviru?
2. Hoće li oni imati pravo na minimalnu zagarantiranu mirovinu i, ako da, koliki će biti njezin iznos?
3. Postoji li mogućnost da im se kroz socijalnu dopunu ili dodatak osigura barem osnovna egzistencija?
4. Ako rješenje za njih trenutno nije predviđeno, postoji li plan da se ono naknadno razradi?

U dopisu je također naglašeno da je važno da nadležne institucije javno i transparentno pojasne na koji način će biti zaštićena prava najugroženijih umirovljenika, jer neizvjesnost i šutnja samo produbljuju nesigurnost i strah među starijim građanima.

Portal Goranci online i dalje čeka službene odgovore iz Federalnog zavoda MIO i Ministarstva rada i socijalne politike, a isti će biti objavljeni odmah po zaprimanju, kako bi se javnost točno i pravovremeno informirala o planiranim izmjenama i njihovim posljedicama.