Cijene iz 2010. otkrivaju koliko je BiH poskupjela: Piletina 6 KM, kava 4, tunjevina ispod marke

Fotografija stare novinske akcije trgovačkog lanca Robot iz prosinca 2010. godine, koja je ovih dana ponovno osvanula na društvenoj mreži X, izazvala je val nostalgije i gorčine među građanima Bosne i Hercegovine. Na slici su jasno vidljive tadašnje cijene koje danas djeluju gotovo nestvarno: kilogram junetine 5,95 KM, pileći fileti 5,95 KM, jaja (30 komada) 2,95 KM, kava od pola kilograma 3,95 KM, a tunjevina od 170 grama manje od jedne marke.

U to vrijeme, prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosila je 798 konvertibilnih maraka. Danas, prema podacima Agencije za statistiku BiH za rujan 2025. godine, prosjek iznosi 1.573 KM – gotovo dvostruko više na papiru. No, realnost pokazuje sasvim drugačiju sliku: kupovna moć građana nikad nije bila manja, piše Hercegovina.info.

Kad je s 800 maraka vrijedilo više

Prije petnaest godina, građani su s jednom prosječnom plaćom mogli kupiti više od 130 kilograma pilećeg mesa ili 260 litara piva. Danas bi im za istu količinu trebala gotovo tri puta veća plaća.

U listopadu 2025. kilogram junetine u većim trgovačkim lancima stoji 18 do 22 marke, pileći fileti 9 do 12 KM, a 30 komada jaja 10 do 12 KM. Kava od pola kilograma prodaje se po cijeni od 9 do 12 KM, pivo od dvije litre 3,50 do 4,50 KM, dok brašno od 25 kilograma košta oko 30 KM.

Usporedno s tim, plaće su u petnaest godina porasle 97 posto, dok su troškovi života i prehrane narasli više od 120 posto. Dakle, iako su brojke veće, vrijednost novca manja je nego ikada.

Plaće rastu samo na papiru

Prema procjenama sindikata, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu 2025. godine prelazi 3.000 KM, što znači da dvije prosječne plaće jedva pokrivaju osnovne troškove prehrane, režija i prijevoza.

Ekonomisti upozoravaju da je inflacija pojela realni rast plaća, a najveći udio u rastu troškova imaju upravo hrana, energenti i stanovanje. Uz to, porezni i parafiskalni nameti, visoke cijene goriva i poskupljenja usluga dodatno smanjuju kupovnu moć građana.

Nostalgija za stabilnijim vremenima

Akcija iz 2010. godine danas djeluje gotovo nostalgično – ne samo zbog niskih cijena, već i zbog osjećaja da je tada prosječna plaća imala veću stvarnu vrijednost.

Prije petnaest godina, 100 maraka bilo je dovoljno za tjednu kupovinu osnovnih namirnica. Danas taj iznos jedva pokriva troškove hrane za nekoliko dana.

Dok se objavljuju novi podaci o rastu plaća i ekonomskom napretku, građani BiH sve češće zaključuju da su brojke varljive, a da je život svakim danom skuplji.

Portal Goranci online zatražio pojašnjenje od Federalnog zavoda MIO i Ministarstva rada i socijalne politike FBiH

Portal Goranci online 13. listopada uputio je službene upite Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO) i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u vezi s informacijama o predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMO), koje su posljednjih dana izazvale veliku zabrinutost među građanima, osobito među umirovljenicima s kraćim radnim stažem.

Iako je od upita prošlo dva dana, odgovori još uvijek nisu stigli, a interes javnosti ne jenjava. Umirovljenici, posebno oni koji imaju manje od 20 godina staža, izražavaju strah da bi ih novi zakonski prijedlog mogao dovesti na rub egzistencije, jer se spominje mogućnost da će njihove mirovine biti ograničene na 60 posto prosječne mirovine, što trenutno iznosi oko 390 KM.

U dopisu koji je portal Goranci online poslao navedenim institucijama stoji:

„Poštovani,
obraćamo Vam se ispred dijela umirovljenika (koji nam se zabrinuto obraćaju što osobno, što preko kontakta) zbog informacija koje se posljednjih dana šire u javnosti o novom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Naime, spominje se uvođenje tzv. 'razreda minimalnih mirovina' prema godinama staža, pri čemu bi najveći postotak dobivali oni s više od 40 godina radnog staža i više.

Ono što izaziva posebnu zabrinutost jest pitanje što će biti s onima koji imaju manje od 20 godina radnog staža, a osobito s onima koji neće uspjeti ostvariti veći prag. Riječ je o ljudima koji su cijeli život radili povremeno, često u teškim uvjetima, većinom žene, osobe koje rade u obrazovanju na određeno (gdje im se prekida radni staž ljeti) bez stalnog radnog odnosa, a sada su u mirovini ili pred njom, jer realno sa minimalnom mirovinom od 60 % prosječne mirovine se ne može u današnjoj skupoći živjeti ni 5-10 dana.“

U nastavku upita postavljena su četiri ključna pitanja:

1. Što konkretno planirate s ovom kategorijom umirovljenika u novom zakonskom okviru?
2. Hoće li oni imati pravo na minimalnu zagarantiranu mirovinu i, ako da, koliki će biti njezin iznos?
3. Postoji li mogućnost da im se kroz socijalnu dopunu ili dodatak osigura barem osnovna egzistencija?
4. Ako rješenje za njih trenutno nije predviđeno, postoji li plan da se ono naknadno razradi?

U dopisu je također naglašeno da je važno da nadležne institucije javno i transparentno pojasne na koji način će biti zaštićena prava najugroženijih umirovljenika, jer neizvjesnost i šutnja samo produbljuju nesigurnost i strah među starijim građanima.

Portal Goranci online i dalje čeka službene odgovore iz Federalnog zavoda MIO i Ministarstva rada i socijalne politike, a isti će biti objavljeni odmah po zaprimanju, kako bi se javnost točno i pravovremeno informirala o planiranim izmjenama i njihovim posljedicama.