Uzvišenje Svetog Križa: Obljetnica posvete mostarske katedrale

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa u Hercegovini ima i posebno značenje. Toga se dana slavi i obljetnica posvete mostarske katedrale Marije Majke Crkve

Katolička Crkva 14. rujna slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa, koji u središte stavlja Kristov križ – znak spasenja, ljubavi i života. Križ nazivamo Kristovom slavom i Kristovim uzvišenjem. On nije mjesto poraza, nego pobjede; nije izvor smrti, nego života. Iz križa izvire život kako za Krista, tako i za svakoga čovjeka. Kada je prihvaćen iz ljubavi, križ postaje blagoslov i izvor najveće ljubavi za čovjeka i za cijeli svijet.

Povijesni korijeni blagdana

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa potječe iz Jeruzalema. Car Konstantin dao je 335. godine sagraditi baziliku Uskrsnuća nad Kristovim grobom, koja je bila posvećena 13. rujna. Njegova majka, carica Jelena, već ranije – oko 320. godine – otkupila je dio izvornog križa i pohranila ga u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema dan nakon posvete, 14. rujna, počeli su izlagati svetu relikviju na štovanje vjernicima, što je postalo početak blagdana.

Godine 614. perzijska vojska je otela relikviju, no car Heraklije uspio ju je vratiti 628. godine. Povijest pamti i njegov ponizan čin kada je, noseći križ prema Kalvariji, bio zaustavljen nevidljivom silom. Tek nakon što je poslušao savjet jeruzalemskog biskupa Zaharija i skinuo carsko ruho, obukavši pokorničku odjeću, mogao je prenijeti sveto breme na mjesto Kristove muke i žrtve. Time je pokazao da se pred križem ne stoji u sjaju moći, nego u poniznosti.

Iz Jeruzalema se slavlje blagdana postupno proširilo i među kršćane Zapada, gdje je križ postao općepriznatim simbolom spasenja i vjere.

Značenje križa za vjernike

Za sve kršćane, križ Kristov nije samo sveti znak ili simbol, nego stvarnost života. Kada ga prihvaćamo iz ljubavi, križ donosi mir, snagu i blagoslov. No, ako ga odbacujemo, on postaje teret koji satire, znak prokletstva umjesto blagoslova.

Križ je oltar na kojem je Krist prinio svoju krvnu žrtvu za spasenje svijeta. On je središte naše vjere, jer nas podsjeća da u patnji i odricanju može izrasti novi život, a iz žrtve proizaći najveća ljubav.

Mostarska katedrala i blagdan

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa u Hercegovini ima i posebno značenje. Toga se dana slavi i obljetnica posvete mostarske katedrale Marije Majke Crkve, koju je 17. rujna 1980. posvetio kardinal Franjo Šeper. Svečana sveta misa je u 18 sati. 

Tako se vjernici hercegovačkog kraja spajaju s cijelom Crkvom u slavlju križa – znaka Božje ljubavi i nade.