Austrija tuži supermarkete zbog manipulacije cijenama, BiH uvodi strože zakone

Ministarstvo za socijalnu politiku Austrije nedavno je pokrenulo tužbe protiv nekoliko najvećih trgovačkih lanaca – Bille, Spara, Hofera i Lidla – zbog manipulacije kroz sniženja cijena hrane. Prema tvrdnjama ministarstva, spomenuti lanci nisu poštovali zakonsku obavezu prikaza najniže usporedive cijene u posljednjih 30 dana, čime su kupci dovedeni u zabludu.

„Zabranjeno je kavu prodavati kao da je snižena za 50 posto, s 14 na sedam eura, a da je prije dvije sedmice koštala šest ili sedam eura“, pojasnila je Petra Leupold iz Udruženja za informiranje potrošača (VKI).

Slične primjedbe već dugo iznose i građani Bosne i Hercegovine, koji smatraju da trgovci godinama koriste slične mehanizme manipulacije cijenama, posebno u segmentu sniženja.

Nacrt zakona u Republici Srpskoj

Kako bi se takva praksa spriječila, u Republici Srpskoj je usvojen Nacrt zakona o potrošačima. Entitetski ministar trgovine i turizma Denis Šulić (SNSD) naglasio je da će zakon jasno definirati obavezu trgovaca da prikažu stvarnu cijenu proizvoda u dužem razdoblju.

„Predviđeno je da trgovac mora prikazati cijenu koja je bila prije mjesec dana, a ne dan prije sniženja. Ako je neki proizvod 1. u mjesecu koštao 100 KM, a 27. 120 KM, pa je 28. snižen na 90 KM, morat će se prikazati početna cijena, a ne samo cijena neposredno prije sniženja“, pojasnio je Šulić.

Stroža pravila i u Federaciji BiH

I u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro kreće borba protiv manipulacija cijenama. Iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da će Zakonom o zaštiti potrošača biti obavezno isticanje prethodne i nove cijene, kako bi kupci imali jasnu usporedbu. Novi zakon, koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru, ujedno će regulirati i niz drugih pitanja s ciljem približavanja standardima zaštite potrošača u Europskoj uniji.

Ministarstvo je najavilo i uvođenje aplikacije za praćenje trgovačkih marži, koja će građanima omogućiti poređenje cijena osnovnih namirnica među trgovačkim lancima i gradovima.

Najčešći oblici manipulacije

Iz Federalnog ministarstva trgovine naveli su nekoliko tipičnih primjera manipulacija koje su zabilježene na tržištu:

• Lažni veliki popusti – oglašavanje sniženja „do 70%“, dok stvarni popusti iznose tek 20–40%.
• Podizanje cijena prije sniženja – praksa uoči sezonskih akcija kada se cijene umjetno povećaju, a zatim „spuste“ na raniju vrijednost.
• Marketinške fraze – poput „do isteka zaliha“ ili „samo danas“, iako akcija traje mjesecima.
• Skriveni troškovi – prikazivanje niske akcijske cijene uz dodatne obavezne troškove (dostava, montaža, pribor).
• Ograničeni popusti – reklamiranje popusta na cijeli asortiman, dok se u stvarnosti odnose na mali broj manje traženih proizvoda.

Kako bi se stalo u kraj ovakvim praksama, novim zakonom u FBiH bit će uvedeno pravilo da se najveći postotak popusta mora odnositi na najmanje jednu petinu ukupne vrijednosti proizvoda na rasprodaji.

Austrijski primjer pokazuje kako čak i najveći trgovački lanci pokušavaju profitirati na netransparentnim akcijama. Bosna i Hercegovina, sljedeći europske standarde, nastoji kroz nove zakone i digitalna rješenja osnažiti zaštitu potrošača i spriječiti daljnje manipulacije kroz sniženja.