Apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, monsinjor Petar Rajič, visoki predstavnik Svete Stolice i jedan od najuglednijih hrvatskih crkvenih diplomata, u razgovoru za Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne progovorio je o ključnim pitanjima za Katoličku Crkvu danas – od pontifikata pape Franje i kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, do izazova vjere u suvremenoj Europi i snažne povezanosti s domovinom svojih predaka.
Korijeni u Hercegovini i trajna povezanost s domovinom
Rođen u Torontu u obitelji hrvatskih iseljenika iz Doljana kod Čapljine (župa Dračevo), mons. Rajič svjedoči o dubokoj obiteljskoj povezanosti s domovinom. “Nastojim doći barem jednom godišnje. Obilazim rodbinu i prijatelje, a tu nalazim i odmor”, kaže Rajič, ističući kako i danas, unatoč crkvenim obvezama diljem svijeta, ostaje duboko vezan uz svoje hercegovačke korijene.
Njegova crkvena titula naslovnog nadbiskupa drevne biskupije Sarsenterum također nosi poveznicu s Hercegovinom – moguće povijesno sjedište te biskupije smješta se u područje Stoca ili Bijelog Polja kod Mostara.
Od Baltika do Italije – diplomacija u službi evanđelja
Prije nego što je imenovan nuncijem u Italiji i San Marinu, mons. Rajič je služio u Litvi, Latviji i Estoniji – zemljama s bogatim, ali i trnovitim katoličkim naslijeđem. Posebno je istaknuo Litvu kao zemlju u kojoj se, zahvaljujući snažnoj katoličkoj vjeri i sličnom povijesnom iskustvu s komunizmom, osjećao gotovo kao kod kuće.
Danas, kao nuncij u srcu Katoličke Crkve – Italiji – djeluje u najdinamičnijem diplomatskom kontekstu, predstavljajući Papu i Sveticu Stolicu, ali, kako kaže, ne s političkom agendom, već s evanđeljem mira.
Pontifikat pape Franje: Ljubav kao središnja poruka
Komentirajući pontifikat pape Franje, mons. Rajič ističe kako samo Bog može suditi papin rad, ali primjećuje da je ovaj pontifikat osobito obilježen naglaskom na ljubav, milosrđe i brigu za siromašne. “Kod Ivana Pavla II. bila je prisutna nada, kod Benedikta XVI. vjera, a kod pape Franje ljubav – sve tri teološke kreposti koje su obilježile njihove pontifikate.”
Na kritike o političkim imenovanjima u Crkvi odgovara jasno: “Ne možemo gledati Crkvu političkim mjerilima. Papa gleda potrebe Crkve i tko je najprikladniji za određenu službu.”
Hercegovina i hrvatska Crkva u fokusu Vatikana
O čestim imenovanjima crkvenih velikodostojnika iz Hercegovine tijekom pontifikata pape Franje, Rajič kaže kako je to priznanje, ne samo za Hercegovinu, nego za cijelu Crkvu u Hrvata. Komentirajući proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, ističe kako je on "nezaustavljiv": “Kada će se dogoditi – to je papina odluka. No, kanonizacija je sigurna.”
Novi papa Lav XIV. i nada u posjet Hrvatskoj
O novom poglavaru Katoličke Crkve, papi Lavu XIV., mons. Rajič govori s osobnim tonom: “Upoznali smo se dok je bio prefekt Dikasterija za biskupe. Vrlo je smiren, duhovan i strpljiv čovjek. Vjerujem da će biti izvrstan papa.” Dodaje i kako je novi Papa već ranije bio pozvan u Hrvatsku, pa se nada da će uskoro ostvariti taj posjet.
Europa i svijet: vjera pod pritiskom, ali i dalje živa
Mons. Rajič ne skriva zabrinutost zbog stanja vjere u Europi. “Europa se udaljila od Boga. Zaboravlja svoje judeokršćanske temelje, a sekularizacija je velika opasnost.” Posebno ga žalosti što se mnoge crkve pretvaraju u muzeje, a broj vjernika sve je manji.
S druge strane, ističe hrabrost katolika u zemljama gdje su izloženi progonima, terorizmu i diskriminaciji. “Katolici žele ostati u svojim zemljama i širiti poruku ljubavi i mira. Mi nismo nasilni – često smo žrtve.”
Sjeverna Amerika – vjera koja se živi svaki dan
Za razliku od Europe, mons. Rajič navodi kako je u Kanadi i SAD-u katolička vjera snažno prisutna u svakodnevnom životu. “Vjernici su uključeni u župe, volontiraju, pomažu. Vjera nije samo nedjeljna obveza – ona se tamo živi svaki dan.”
Povezanost s iseljeništvom – snaga koja traje
Rajič posebno naglašava važnost hrvatskih misija u svijetu. “Naše župe i misije čuvaju vjeru, jezik i identitet. Svećenici i časne sestre iz domovine unose duh Hrvatske među iseljenike. Ta povezanost još uvijek mnogo znači, čak i trećoj i četvrtoj generaciji.”
Diplomacija Svete Stolice: strpljivost, ne snaga
Zaključno, Rajič podsjeća da vatikanska diplomacija nije utemeljena na političkoj moći, već na evanđelju. “Mi ne nosimo politički program, već Kristovu poruku mira. Zato opstajemo stoljećima – s Božjom pomoći i blagoslovom.”
Nema komentara:
Objavi komentar