Danas, tjedan dana nakon Uskrsa, Crkva slavi Bijelu nedjelju, poznatu i kao Mali Uskrs, a u novijoj liturgijskoj tradiciji i kao Nedjelju Božanskog milosrđa. Iako ove tri oznake na prvi pogled mogu izgledati kao različiti nazivi za isti dan, svaka od njih nosi svoju teološku, duhovnu i povijesnu dubinu.
Značenje Bijele nedjelje
Naziv Bijela nedjelja dolazi iz ranokršćanske liturgije. Novokrštenici, koji su kršteni na Veliku subotu, nosili su bijele haljine kao znak novoga života u Kristu. Te haljine bi nosili kroz cijelu uskrsnu osminu, a na osmi dan — današnju nedjelju — svečano bi ih skidali. Bijela odjeća simbolizirala je čistoću, novo rođenje i svetost života u Kristu. U toj simbolici leži razlog zašto se današnja nedjelja naziva "bijelom".
Mali Uskrs
Liturgijski gledano, današnja nedjelja zatvara uskrsnu osminu — osam dana koji se slave kao jedan veliki dan Uskrsa. Zbog toga se često naziva i Malim Uskrsom. U mnogim se župama na ovu nedjelju ponovno okupljaju krštenici, a liturgijska čitanja naglašavaju susret uskrslog Krista s učenicima, osobito poznatu epizodu s nevjernim Tomom (Iv 20, 19-31). Krist dolazi kroz zatvorena vrata, daruje mir i poziva na vjeru koja nadilazi sumnju: "Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju."
Nedjelja Božanskog milosrđa — dar svetoj Faustini
Od 2000. godine, prema želji pape Ivana Pavla II., Bijela nedjelja dobiva i novo, snažno duhovno značenje — postaje Nedjelja Božanskog milosrđa. Temelj za to nalazi se u mističnim iskustvima svete Faustine Kowalske, poljske redovnice kojoj se Isus objavio i poručio:
"Želim da prva nedjelja po Uskrsu bude blagdan Milosrđa."
U Dnevniku sv. Faustine Isus govori:
"Na taj dan otvorena su sva vrata Božjeg milosrđa; neka nijedna duša ne strahuje da mi priđe, makar joj grijesi bili kao grimiz."
(Sv. Faustina, Dnevnik 699)
Papa Ivan Pavao II. prepoznao je važnost ove poruke za suvremeni svijet — svijet ranjen ratovima, podjelama i duhovnom prazninom — i odredio da cijela Crkva slavi ovu nedjelju kao poziv na povjerenje u Božje milosrđe.
Poruka današnjeg dana
Današnja svetkovina, u svim svojim značenjima, ujedinjuje povijest Crkve, duboku liturgijsku simboliku i aktualnu duhovnu potrebu suvremenog čovjeka. Krist dolazi učenicima u strahu, donosi mir, potvrđuje pobjedu nad smrću i nudi svoje rane kao izvor ozdravljenja. Nedjelja Božanskog milosrđa podsjeća nas da nema grijeha koji Bog ne može oprostiti — ako mu se s pouzdanjem obratimo.
Bijela nedjelja označava liturgijski završetak uskrsne osmine, ali poziva i na duhovni početak — poziv na trajnu vjeru, pouzdanje i svjedočenje Kristova uskrsnuća u svakodnevici. Mali Uskrs nas podsjeća da je radost uskrslog života svakodnevna stvarnost, a Nedjelja Božanskog milosrđa nas uči da je Božje srce veće od naših slabosti.
Nema komentara:
Objavi komentar