Za državu prepoznatljivu po dugim zimama i visokim porezima, možda je teško povjerovati da je najsretnija na svijetu
No, Finska je i prema ovogodišnjem Svjetskom izvještaju o sreći, koji podupiru Ujedinjene nacije, osmi put zaredom zauzela prvo mjesto na ljestvici sreće u odnosu na 146 ostalih zemalja. Neposredno iza nje slijede Danska, Island i Švedska. Što je to što Nordijce čini toliko sretnima?
Kako se mjeri sreća?
Svjetski izvještaj o sreći temelji se na istraživanjima koja procjenjuju zadovoljstvo životom, a ne samo izražavanje emocija poput osmijeha i smijeha. U ispitivanju koje je provela agencija Gallup, sudionici ocjenjuju svoj život na skali od jedan do deset. Finci, iako poznati po tome što ne izražavaju otvoreno emocije, svoj su život ocijenili s prosjekom 7,7, što je znatno iznad globalnog prosjeka od 5,6. Na dnu ljestvice nalazi se Afganistan, s ocjenom od samo 1,4.
Zašto su Nordijci sretni?
Nordijske zemlje poznate su po stabilnim i naprednim društvima, visokim standardima sigurnosti te iznimnim socijalnim politikama. Također, ove zemlje dominiraju u indeksima koje objavljuje utjecajni list The Economist, posebice u onima vezanima uz status žena i radnu snagu. Premda su nekoć imale visoke stope samoubojstava, one su sada u opadanju.
Jedan od ključnih razloga sreće u ovim zemljama leži u dobroj ravnoteži između posla i privatnog života, snažnoj socijalnoj podršci i visokom stupnju povjerenja u vladu i institucije. Nordijski model blagostanja, koji uključuje visoke poreze, ali i opsežne javne usluge, omogućuje građanima visok stupanj sigurnosti i kvalitete života.
Sreća i društvene veze
Zanimljivo je da bogatstvo nije jedini faktor koji doprinosi sreći. Istraživanja pokazuju da je socijalna povezanost snažniji prediktor zadovoljstva životom od bruto društvenog proizvoda (BDP) po stanovniku. Primjerice, u zemljama Latinske Amerike stanovnici su prema prihodima siromašniji od Nordijaca, ali su sretniji kada se promatra koliko se smiju i osjećaju zadovoljstvo. Jedan od razloga može biti i običaj konzumacije obroka u društvu.
Studije su pokazale da jedenje s obitelji i prijateljima značajno doprinosi subjektivnom blagostanju. U Latinskoj Americi ljudi u prosjeku jedu devet obroka tjedno u društvu, dok je u južnoj Aziji taj broj upola manji. To sugerira da su stanovnici Latinske Amerike bolje povezani i manje usamljeni.
SAD i pad sreće u bogatim zemljama
U nekim bogatim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država, sreća je u opadanju. Amerikanci sve više jedu sami, žive sami i rade sami. Prema jednoj anketi, čak 18 posto mladih Amerikanaca izjavilo je da nemaju blisku osobu kojoj mogu povjeriti svoje misli i osjećaje. Smanjenje društvene povezanosti može dovesti do povećanja osjećaja usamljenosti i nezadovoljstva životom.
Finski koncept samoće
Za razliku od ostatka svijeta, Finci cijene samoću i svjesno je prakticiraju. Oni se rado povlače u svoje vikendice (mökki), gdje pronalaze mir i balansiraju životni stres. Osim toga, finska sauna predstavlja ne samo mjesto opuštanja, već i društvenu praksu koja doprinosi mentalnom zdravlju.
Ono što bi ostatak svijeta mogao naučiti iz ovih primjera jest da sreća nije isključivo povezana s bogatstvom, već i s načinom života, međuljudskim odnosima i kulturom društvene podrške. Na kraju, prava sreća leži u ravnoteži između materijalnog blagostanja i emocionalne povezanosti s drugima.
Nema komentara:
Objavi komentar