Prvi je dan proljetnih kvatra koje se nastavljaju u petak i subotu

Danas je srijeda, dan svetog Josipa, a ujedno i prvi dan proljetnih kvatra koje se nastavljaju u petak i subotu

U prošlosti su se naši stari u ovim danima uzdržavali od konzumiranja mesa, dok danas mnogi vjernici poste i na druge načine. Katolička je Crkva kroz povijest oblikovala različite pobožnosti, koje su bile duboko ukorijenjene u narodnoj tradiciji. Mnoge od njih nastale su kao odgovor na konkretne životne okolnosti, poput molitvi za zaštitu od bolesti, potresa, poplava ili drugih nedaća. Također, mnoge su pobožnosti uvedene kako bi se suzbili poganski običaji te se kasnije proširile širom Crkve.

Jedna od takvih pobožnosti su kvatre, koje su tjedni posvećeni postu, molitvi i milosrđu, a obilježavaju početak svakog godišnjeg doba. Njihovo podrijetlo seže u rane kršćanske zajednice, kada su uvedene kao odgovor na poganske rimske obrede povezane sa sjetvom i žetvom. Postojale su zimske kvatre (vezane uz sijanje), ljetne (žetva), jesenske (berba grožđa) i proljetne, koje su se kasnije pridružile. Već u 5. stoljeću, u vrijeme pape Leona Velikoga, kvatre su se slavile u Rimu, a kasnije su se proširile po Zapadnoj Crkvi.

Tradicionalno su kvatre trajale cijeli tjedan, ali su se osobito isticali dani posta: srijeda, petak i subota. Prvotno su proljetne kvatre slijedile prvu korizmenu nedjelju, s naglaskom na pokoru, post, molitvu i milosrđe. Reforma Drugog vatikanskog sabora donijela je promjene u pobožnostima, pa je bivša Biskupska konferencija Jugoslavije 1983. godine obnovila kvatre na našim prostorima. Tada je određeno da se zimske kvatre slave ranije, kako bi se izbjeglo preklapanje s došašćem, dok su proljetne kvatre ostale nakon prve korizmene nedjelje.

Kvatre nas, osobito u korizmi, pozivaju na obraćenje i dublju povezanost s Bogom. Post nije samo odricanje od hrane, već i duhovni čin zahvalnosti Bogu i suobličavanje Kristu koji je postio četrdeset dana. Uz tjelesni post, vjernici se mogu odricati i drugih stvari poput loših navika, nepotrebne potrošnje ili pretjeranog korištenja tehnologije. Također, kvatre su prilika za pojačanu molitvu, sudjelovanje na svetoj misi, čitanje Svetog pisma i vršenje djela milosrđa – bilo kroz pomoć bližnjima, posjet bolesnicima, doniranje potrebitima ili opraštanje uvreda.

Ljubav je dosjetljiva, kažu neki, a vjernici su pozvani pronaći način kako najbolje proživjeti ovo sveto vrijeme. Kvatre nisu tek ostatak prošlosti, već duhovna praksa koja može donijeti blagoslov onima koji je žive s iskrenim srcem. Neka nam proljetne kvatre budu poticaj na dublju povezanost s Bogom, bližnjima i samima sobom, kako bismo radosno dočekali Uskrs.

Podijeli na:

Povezane objave:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu