Jesu li "domaće namirnice" na našim policama stvarno "domaće"?

"Kupujmo domaće" jedna je od parola koje čujemo gotovo svakodnevno


To je također naziv kampanje koja se provodi već godinama. Ali, jesu li se domaći proizvodi nametnuli kao bolji od uvoznih i koliko ih građani zapravo kupuju?  

Što stavljamo u svoje košarice, odluka je koju donosimo sami, ali građani često kažu da su izbori i potrošačke navike zapravo određeni "debljinom" njihovih novčanika. Zbog sve manje kupovne moći sve manje se pažnje posvećuje podrijetlu proizvoda. Mogu li sve glasnije kampanje za kupovinu domaćih proizvoda značajno unaprijediti ekonomiju? Da, kažu u Udruženju "Kupujmo i koristimo domaće", napominjući da bi efekti bili veći kada bi se uz adekvatne poticaje više radilo na pokretanju domaće proizvodnje, piše BHRT.

Admir Kapo, predsjednik Udruge "Kupujmo i koristimo domaće": Što znači kupiti domaći proizvod za BiH ekonomiju? Vrlo jednostavno. Ako bismo potrošili 100 maraka isključivo na domaće proizvode, najmanje 80 bi ostalo u ovom društvu, dok ako trošimo na strane proizvode, najviše 20 maraka ostaje. Zbog toga smo danas siromašno društvo. I kada kupite proizvod koji je preradila naša tvrtka, većina te sirovine je iz uvoza, zbog čega imamo značajan odljev sredstava iz BiH. Deficit prošle godine iznosio je gotovo 12 milijardi maraka. Hitno trebamo donijeti strategiju vezanu za poticaje.  

Pod sloganom "Ja bih naše", Gospodarska komora Federacije BiH također je pokrenula kampanju s ciljem promocije bh. proizvoda i usluga.  

Marko Šantić, dopredsjednik Gospodarske komore FBiH: Imamo liberalnu ekonomiju i ne možemo uvesti restrikcije na zabranu uvoza, ali imamo alate za podizanje svijesti ljudi da kupuju domaće proizvode. Počet ćemo označavati domaće proizvode koji će dobivati znakove bh. kvalitete, a pravo na njihovu upotrebu imat će proizvodi koji posjeduju natprosječnu kvalitetu.  

U prva četiri mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina zabilježila je vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da je svaki mjesec izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza. Da apsurd bude veći, unatoč tome što je naša zemlja po količini vode među najbogatijima u Europi, za pet mjeseci uvezeno je više od 24 milijuna litara flaširane vode.
Podijeli na:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0