Najnovija studija potvrđuje: Drastičan pad stope plodnosti u svijetu

Najnovija studija kaže da će stope plodnosti do kraja stoljeća u gotovo svim zemljama biti preniske da bi održale razinu stanovništva

Većina živorođene djece u svijetu rodit će se u siromašnijim zemljama, istaknuto je u studiji. Do 2100. godine predviđa se da će jedno od dvoje djece biti afričko, piše narod.hr.

Viši istraživač Stein Emil Vollset s Instituta za metriku zdravlja i Evaluation (IHME) Sveučilišta Washington u Seattleu objasnio je kako će se kretati demografski trendovi. On tvrdi da će doći do podjele na “baby boom” i “baby bust” diljem svijeta. Populacijski rast bilježit će se u siromašnijim zemljama poput onih u Africi. Dok će se u razvijenijim zemljama kontinuirano smanjivati stopa plodnosti.

U zemljama s niskom stopom plodnosti i visokim prihodima od vitalne važnosti će biti demografske politike, dakle politike koje podržavaju obitelji. Istraživači vide imigraciju također kao mogući model održavanja populacije i gospodarskog rasta. S druge pak strane, radi održavanja nekakvog demografskog balansa istraživači sugeriraju pristup kontraceptivima i obrazovanju žena u zemljama više stope plodnosti.

76 posto svjetskog teritorija do 2050. će imati stope plodnosti ispod razine zamjene stanovništva 

Studija objavljena u časopisu The Lancet predviđa da će 155 od 204 zemlje i teritorija diljem svijeta (76 posto) imati stope plodnosti ispod razine zamjene stanovništva do 2050. Istraživači procjenjuju da se do 2100. godine očekuje da će taj broj porasti na 198, odnosno 97 posto. Razina niske stope plodnosti može se djelomično ublažiti, osim migracijskim politikama, politikama koje pružaju veću podršku roditeljima.

Više od tri četvrtine živorođene djece rodit će se u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom do kraja stoljeća. Više od polovice rođenih će biti u subsaharskoj Africi, rekli su istraživači. Ovakav “demografski podijeljeni svijet” će imati ogromne posljedice za ekonomije i društva, navodi se u studiji. 

Pad radne snage i opterećenje zdravstvenog i mirovinskog sustava 

Novi prognoze stope plodnosti naglašavaju ogromne izazove za gospodarski rast u mnogim zemljama srednjeg i visokog dohotka. Jedni od izazova su pad radne snage i rast opterećenja zdravstvenog i mirovinskog sustava zbog starije populacije. 

Predviđanja se temelje na anketama, popisima stanovništva i drugim izvorima podataka prikupljenih od 1950. do 2021. Studija je rađena sklopu Studije o globalnom teretu bolesti, ozljeda i čimbenika rizika.

Drastičan pad stope plodnosti kod žena 

Prema studiji, zemlje bi trebale imati ukupnu stopu plodnosti od 2,1 djece po ženi koja može rađati, kako bi održale dugoročnu zamjenu generacija u populaciji. Podaci pokazuju da je globalna stopa plodnosti, odnosno prosječan broj rođenja po ženi, pala s oko petero djece u 1950. na 2,2 u 2021. Do 2021. godine, 110 zemalja i teritorija, odnosno 54 posto, imalo je stope ispod razine zamjene stanovništva od 2,1 djeteta po ženi. 

Studija naglašava posebno zabrinjavajući trend za zemlje poput Južne Koreje i Srbije. Tamo je stopa plodnosti manja od 1,1 djeteta po ženi, što ih izlaže izazovima smanjenja radne snage. Većina svijeta prelazi u prirodni pad populacije (kada broj smrtnosti premašuje broj rođenja). Samo kod 26 zemalja se još uvijek predviđa populacijski rast do 2100. godine jer živorođena djeca i dalje nadmašuju smrti, uključujući Angolu, Zambiju i Ugandu.

Pronatalitetne politike su rješenje 

“Suočavamo se s iznenađujućim društvenim promjenama kroz 21. stoljeće,” rekao je viši autor profesor Stein Emil Vollset iz IHME-a. “Svijet će istovremeno nositi s ‘baby boomom’ u nekim zemljama i ‘baby bustom’ u drugima. Većina svijeta će se boriti s ozbiljnim gospodarskim izazovima smanjene radne snage i opterećenja zdravstvenog i mirovinskog sustava. 

Dok će se Afrika naprotiv suočavati s izazovom rasta populacije te pronalaženja načina brige za djecu i mlade usred ogromnih ekonomskih i klimatskih problema koje opterećuju taj kontinent. Analiza sugerira ubrzani pristup modernim kontraceptivima i obrazovanju žena kako bi se postigao cilj pada stope plodnosti u Africi. Ističu kako k tome pridonosi obrazovanje djevojčica i reproduktivna prava. 

S druge pak strane studija je također istražila kako će pronatalitetne politike utjecati na rast stope plodnosti u onim zemljama gdje je izražen njezin pad. Na temelju postojećih informacija iz zemalja koje su već implementirale takve politike, rezultati sugeriraju da, iako pronatalne politike neće podići stope plodnosti do zamjenske razine, mogu spriječiti neke zemlje da padnu na izrazito niske razine stope plodnosti.