U novijoj crkvenoj povijesti takozvane svete godine obično se u Rimu održavaju svakih 25 godina.
Svete godine su iznimni događaji Katoličke Crkve i slave se tek svakih 25 godina. Na hodočašćima 2025. godine u Rimu se očekuje 45 milijuna hodočasnika i posjetitelja. Vatikan počinje prvotne pripreme, prenosi bljesak.info.
Prema priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice, papa Franjo je odgovarajuće pripremne zadaće povjerio Vijeću za promicanje nove evangelizacije.
Glede toga, njegov predsjedavajući, kurijalni nadbiskup Rino Fisichella, već se susreo s vodećim vatikanskim dužnosnicima, navodi se.
Uz Državno tajništvo, u raspravu su bili uključeni i menadžment APSA-e i Tajništvo za ekonomiju. Te 2025. godine Vječni grad očekuje oko 45 milijuna hodočasnika i posjetitelja.
Talijanska vlada planira osigurati ukupno oko dvije milijarde eura za pripremu i provedbu. U planiranje je uključena i Sveta Stolica.
U novijoj crkvenoj povijesti takozvane svete godine obično se u Rimu održavaju svakih 25 godina.
Godina hodočašća na pragu trećeg tisućljeća 2000. privukla je više od 25 milijuna posjetitelja za vrijeme Pape Ivana Pavla II. (1978.-2005.).
Papa Franjo proglasio je izvanrednu Svetu godinu milosrđa od prosinca 2015. do studenog 2016. godine.
SVETA GODINA (JUBILARNA ILI ZLATNA GODINA) SVETA GODINA (JUBILARNA ILI ZLATNA GODINA), u katolicizmu godina u kojoj se može dobiti jubilarni oprost i druge milosti (indulgentia plenaria). Prvi je svetu godinu proglasio papa Bonifacije VIII. 1300. i po njegovoj zamisli trebala se ponavljati svakih stotinu godina. Papa Klement VI. razliku je smanjio na pedeset godina (1343), Urban VI. je odredio (1389) da se sveta godina slavi svake trideset tri godine, na spomen Kristova vijeka, a Pavao II. je odlukom od 19. IV. 1470. smanjio razmak na dvadeset pet godina. U posebnim prilikama papa može proglasiti izvanrednu svetu godinu, kao što je to učinio Pio XI. 1933, prigodom tisuću devetstote godišnjice Kristove smrti. Posljednji se put sveta godina slavila 2000. Otvara ju papa prije prve božićne večernje udarcem čekića na zazidana »zlatna vrata« (porta aurea), jedna od ulaznih vrata u bazilici sv. Petra u Rimu, koja se potom otvore, a nakon godinu dana ponovno se zazidaju. Papinski legati istodobno otvaraju i zatvaraju odgovarajuća vrata u trima drugim velikim bazilikama u Rimu (Sv. Ivan Lateranski, Sv. Marija Velika i Sv. Pavao izvan zidina). Uvjete za dobivanje potpunoga jubilarnog oprosta objavljuje papa od doba Grgura XIII. na blagdan Uzašašća prije početka svete godine.
Nema komentara:
Objavi komentar