Vremenske neprilike, kao što su dugotrajna suša i rani mrazevi, koji su pogodili BiH ove godine negativno su utjecale na proizvodnju krumpira, istaknuli su poljoprivredni proizvođači navodeći da će cijena ovog povrća i dalje rasti, a da ga na nekim tržnicama skoro i nema.
Branko Mastalo, predsjednik Udruge povrtlara RS, kazao je da je situacija u BiH u odnosu na lošu situaciju u regiji još gora, te da krumpira na tržnicama u Srpskoj gotovo nema, pišu Nezavisne novine, piše jabuka.tv.
Postoji više razloga zašto je to tako, a prvi je taj što prošle godine krumpir nije prodan, propao je i završio na deponiji te proizvođači nisu imali što zasaditi pa su zasadili manje ove godine, rekao je Mastalo.
Dodao je da su poljoprivrednici ostali dužni poljoprivrednim ljekarnama te su sadili svoje sjeme, koje nije odgovarajuće, što je utjecalo na prinos.
Također, razlog loše situacije je suša koja je smanjila rod za oko 30 posto. Dalje, ove godine je daleko veća potražnja za krumpirom, a većina je prodana ljetos za niže veleprodajne cijene, koje su tada iznosile 0,30 do 0,35 KM po kilogramu, kazao je Mastalo.
Kako je naveo, sve je to utjecalo da na tržištu bude manje krumpira, manji je prinos, a veća potražnja dovodi do toga da cijene rastu.
Takvo je stanje i u Srbiji i Hrvatskoj, zbog toga krumpir ne možemo ni uvesti jer je i kod njih ista situacija kao i kod nas, rekao je Mastalo.
Naveo je da se trenutačno veleprodajna cijena kreće oko 0,60 KM, a u maloprodaji 0,70 ili čak do 0,80 KM, te je istaknuo da je sigurno da će cijena krumpira još ići naviše.
Kada je riječ o situaciji u FBiH, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruge poljoprivrednika FBiH, ona je ista kao i u Srpskoj, te je istaknuo da je suša negdje napravila pravu katastrofu.
Kad je riječ o proizvodnji krumpira, to je uvijek isto. Borimo se da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu prelevmani. Kod nas su jako mali poticaji i zbog toga naši proizvodi propadaju, rekao je Bićo.
Dodao je da je pandemija koronavirusa prošle godine utjecala na to da se proizvodnja poveća te da nastane hiperprodukcija, zbog čega je dosta krompira propalo.
Problem je što je uvozna roba jeftinija od naše, lako će naš krumpir poskupjeti, ali to nije rješenje, kazao je Bićo.
S druge strane, uzgajivači ranog krumpira kažu da nisu imali problema sa sušom, ali da im je dio uroda propao zbog kasnih mrazeva.
Mi navodnjavamo te do 1. srpnja mi sav krumpir pokopamo i prodamo, rekao je za Nezavisne novine Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog i brenda “Ljubuški rani”.
Dodao je da je kasni mraz utjecao na to da proizvodnja krumpira zakasni te ju je umanjio.
Vađenje krumpira je trebalo početi 1. svibnja, ali zbog mraza smo počeli tek mjesec dana kasnije. Cijene su ove godine lošije u odnosu na lani jer mi prošle godine nismo mogli ništa prodati, a ove godine je bolja situacija, kazao je Vukojević.
Istaknuo je da je kilogram krumpira na tržniciu Ljubuškom sada oko 0,80 KM.
U šestom mjesecu i početkom sedmog je cijena bila loša i kretala se od 0,30 do 0,40 KM po kilogramu jer su se tada sastali viškovi starog krumpira koji se nije prodao godinu ranije s novim krumpirom, naveo je Vukojević.
Dodao je da cijene svega rastu te da je nejasno kako građani BiH opstaju, a posebno seljaci koji od dizanja cijena robe skoro nemaju ništa zarade.
Nema komentara:
Objavi komentar