HKZ Troplet će i ove godine odati počast žrtvi Vukovara i obilježiti obljetnicu uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosna. Tropletova mladež će upaliti 29 baklji u znak sjećanja na 29 godina od tih događanja na brdu Hum ponad Mostara, ispod Jubilejskog križa. Baklje će se upaliti u srijedu 18. studenoga, navečer u 25 minuta do osam sati, kao podsjećanje da je agresija na Vukovar započela 25.8.1991. godine.
Prije toga a poslije večernjih misa, krenut će tihe procesije iz svih mostarskih župa u Vukovarsku ulicu gdje će se ispred križa upaliti svijeće i pomoliti za žrtve Vukovara, Škabrnje i svih stratišta te svih poginulih i nestalih u Domovinskom ratu. Ove godine molitvu ispred križa predvodi župa sv. Ivana Apostola i Evanđeliste.
Agresija na Vukovar je započela 25. kolovoza a herojski otpor hrvatskih branitelja višestruko brojno nadmoćnijem i bolje opremljenom neprijatelju je trajao 87 dana. Grad je u potpunosti razoren, poginulo je oko 900 branitelja a nakon zarobljavanja u masovnim zločinima ubijeno ih je još oko 600. Poginulo je i oko 1000 civila a oko 7000 hrvatskih vojnika i civila je odvedeno u logore u Srbiju gdje su bili zlostavljani. Mostar ima razlog više prisjetiti se ove tragedije jer su Vukovar i Mostar gradovi prijatelji.
Spominjući Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu mora se naglasiti nekoliko stvari. Uspostava HZ HB je bila povijesna nužnost jer je s teritorija Bosne i Hercegovine napadana Republika Hrvatska, posebno gradovi Dubrovnik i Slavonski Brod, ali su i razarana hrvatska sela i ubijani građani BiH na području Ravnog (pa i drugdje), a središnje vlasti u Sarajevu ništa nisu činile kako bi zaustavile agresiju.
Tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, čak je izjavljivao kako to nije njihov rat. Stoga se hrvatski narod morao samoorganizirati, uspostaviti HZ HB i njenu oružanu silu HVO, kako bi obranio „hrvatski narod i druge narode u ovoj Zajednici“, ali obranio i BiH.
Drugo, u ratu je bilo zločina na svim stranama¸ pa i na strani HVO, ali nije postojala sustavna kampanja progona i zločina. Bez obzira na zlonamjerna tumačenja, Haški sud nije zaključio da je uspostava Herceg-Bosne udruženi zločinački poduhvat, nego je ustvrdio da je UZP postojao samo od siječnja do lipnja 1993. godine u Herceg Bosni.
I treće, iako se Herceg Bosna optužuje za etničko čišćenje, činjenica je da je od tri prostora koje su kontrolirale zaraćene strane, jedino Herceg Bosna ostala i sada jeste istinski višenacionalni prostor dok su druga dva uglavnom jednonacionalna. U to se svatko može uvjeriti analizom posljednjeg popisa pučanstva, a posebno usporedbom nacionalnog sastava pojedinih općina i gradova prije rata i danas, priopćeno je iz HKZ Troplet.
Nema komentara:
Objavi komentar