Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, dan uskrsnuća Isusa Krista. To je pomičan blagdan, ali uvijek pada na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, piše narod.hr.
Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs.
Uskrsne pisanice Hrvatska i BiH
Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Riječ je o pred kršćanskom običaju šaranja jaja u vrijeme Uskrsa. Tako su jaja postala znak Isusova uskrsnuća, upravo po toj svojoj usmjerenosti novom i probuđenom životu.
Motivi na šaranim jajima su različiti i kreću se od likova do ornamentike, odnosno do jednobojnog bojenja. Pisanice omogućuju bogat zbroj običaja kao što su: darivanje jajima, tucanje obojenim i ne obojenim jajima i gađanje jaja novcem.
Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Riječ je o pred kršćanskom običaju šaranja jaja u vrijeme Uskrsa. Tako su jaja postala znak Isusova uskrsnuća, upravo po toj svojoj usmjerenosti novom i probuđenom životu.
Motivi na šaranim jajima su različiti i kreću se od likova do ornamentike, odnosno do jednobojnog bojenja. Pisanice omogućuju bogat zbroj običaja kao što su: darivanje jajima, tucanje obojenim i ne obojenim jajima i gađanje jaja novcem.
Običaji u svijetu
Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.
U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.
U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.
Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana.
U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.
U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.
U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe.
U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.
U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”.
Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!
Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg.
Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!
U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla.
U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.
Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.
Pa neka to isto donese i Vama; svim ljudima nek’ je radostan, miran i blagoslovljen Uskrs!
Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.
U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.
U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.
Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana.
U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.
U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.
U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe.
U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.
U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”.
Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!
Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg.
Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!
U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla.
U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.
Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.
Pa neka to isto donese i Vama; svim ljudima nek’ je radostan, miran i blagoslovljen Uskrs!
Nema komentara:
Objavi komentar