Višegodišnji problem nedostatka sezonskih radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini dosegnuo je kritičnu točku. Dok se sezonski radovi na njivama, plantažama i u voćnjacima zahuktavaju, poljoprivrednici sve teže pronalaze ljude spremne za rad, unatoč činjenici da su dnevnice znatno porasle, piše bhrt.ba.
U jeku berbe jagoda u Semberiji sat rada plaća se i do 10 konvertibilnih maraka, što znači da sezonski radnik za jedan dan može zaraditi oko 100 KM, a tijekom najintenzivnijeg dijela sezone i više. Ipak, proizvođači tvrde da ni veće zarade više nisu dovoljne da privuku radnu snagu.
Dobar sezonski radnik danas je, kažu poljoprivrednici, postao prava rijetkost. Sezona jagoda trenutačno je u punom jeku, a upravo su troškovi radne snage među najvećim izdacima proizvođača.
“Svake godine sve je teže pronaći kvalitetne radnike. Za ove poslove ne treba posebna škola – branje jagoda, krastavaca, rezanje kupusa ili berba paprike i rajčice može naučiti gotovo svatko. Međutim, ljudi odlaze tamo gdje mogu lakše zaraditi novac. Snalazimo se kako znamo, pomažu nam i djeca kada nemaju obveza, ali radnika je sve manje”, kaže proizvođač jagoda Đorđe Vakčić.
Da problem nije ograničen samo na sezonske poslove potvrđuju i poslodavci koji već godinama upozoravaju na kronični nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima. U poljoprivredi je situacija posebno teška jer je riječ o fizički zahtjevnim poslovima koji ovise o vremenskim uvjetima i sezoni.
Dnevnice za pojedine poslove danas dosežu i do 150 KM, a poslodavci uz to često osiguravaju hranu i prijevoz.
“Ovim poslom uglavnom se bave starije generacije. Kod nas bi dnevnica bila oko 110 maraka, dok u Posavini plaćaju i više. Troškovi radne snage postali su jedan od najvećih problema u proizvodnji”, ističe Milenko Todorović, tehnolog u AD “Duvan” Bijeljina.
Nedostatak radnika već ostavlja ozbiljne posljedice na domaću proizvodnju. Pojedini poljoprivrednici smanjuju površine pod određenim kulturama ili potpuno odustaju od proizvodnje koja zahtijeva velik broj sezonaca.
Proizvođač trešanja Čedomir Radovanović kaže da je upravo zbog manjka radne snage morao promijeniti planove razvoja svog gospodarstva.
“Planirao sam imati sedam do osam hektara trešanja, ali sam zbog problema s radnicima stao na dva hektara. Dok sam se bavio berbom jagoda, trebalo mi je desetak ili petnaest sezonaca i bilo ih je gotovo nemoguće pronaći. Sada sam proizvodnju prilagodio tako da mogu raditi uz pomoć obitelji, prijatelja i nekoliko stalnih radnika”, kaže Radovanović.
I dok dnevnice iz godine u godinu rastu, interes za rad u poljoprivredi sve je manji. Proizvođači upozoravaju da pitanje radne snage više nije samo pitanje troškova, nego pitanje opstanka domaće poljoprivredne proizvodnje.
Bez dovoljno radnika, upozoravaju voćari i povrtlari iz Semberije, mnoga će polja ostati neobrana, a broj domaćih proizvođača mogao bi nastaviti opadati.
Nema komentara:
Objavi komentar