Jedna od najvećih tragedija koja je zadesila Hrvate započela je sredinom svibnja 1945. na poljima kraj Bleiburga, mjesta u austrijskoj pokrajini Koruškoj. To je vrijeme u kojem su tisuće ljudi, nakon završetka Drugoga svjetskog rata, stradale u dugim i teškim kolonama, bez suđenja, bez prava na obranu i bez mogućnosti da se njihov glas čuje.
Ovo sjećanje je poziv na dostojanstvo, istinu i poštovanje prema svim nevinim žrtvama. Ono nas potiče da ne zaboravimo, nego da čuvamo uspomenu i gradimo budućnost utemeljenu na pravdi i ljudskosti.
Bleiburg i događaji Križnog puta nisu samo stranice povijesti, nego duboko ukorijenjeno sjećanje na tisuće prekinutih života, šutnje i nepravde o kojoj se desetljećima nije smjelo otvoreno govoriti. To je bolna tema koja i danas ostavlja trag u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda i svih koji njeguju kulturu sjećanja.
Na Bleiburgu i tijekom Križnog puta stradali su vojnici, civili, žene i mladi, bez suđenja, bez prava na obranu i bez mogućnosti da njihova istina bude čuta. Njihova sudbina postala je simbol stradanja u poraću Drugoga svjetskog rata, ali i opomena koliko je krhko ljudsko dostojanstvo kada nestane pravde.
Sjećanje na te žrtve ne može i ne smije biti svedeno na ideološke podjele. Ono ostaje prije svega pitanje ljudskosti, pijeteta i poštovanja prema svakoj nevinoj žrtvi totalitarnih režima. Zaborav, kako često upozoravaju povjesničari i Crkva, otvara prostor ponavljanju tragedija.
Mnoge su žrtve, kako se ističe u svjedočanstvima i istraživanjima, stradale samo zato što su pripadale određenoj skupini ili su bile povezane s vlastitim narodom i domovinom. Nakon tih događaja desetljećima se pokušavalo zatrti tragove, nametnuti šutnja i strah te izbrisati istina iz javnog i obiteljskog pamćenja. Danas se, unatoč otvorenijem pristupu povijesti, i dalje upozorava na opasnost relativizacije i ideoloških interpretacija koje udaljavaju od činjenica.
Komemoracija na Radimlji kod Stoca
Upravo zato komemoracije poput one na Radimlji imaju posebno značenje. Komemoracija u čast nevinih žrtava Križnog puta na lokalitetu Radimlja održat će se i ove godine, sutra, u nedjelju, 17. svibnja 2026. godine.
Program započinje u 11:45 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, dok je sveto misno slavlje predviđeno u 12:00 sati kod spomenika na Radimlji. Okupljanje i molitvu predvodit će vjernici, obitelji žrtava te brojni sudionici iz cijele regije.
Svetu misu predslavit će Jozo Grbeš, dok će u liturgijskom dijelu sudjelovati ujedinjeni zborovi pod ravnanjem don Dragana Filipovića, stvarajući dostojanstveno i molitveno ozračje zajedništva i pijeteta.
Posebno se pamte i prošlogodišnje poruke mostarsko-duvanjskog biskupa Petar Palić, koje su snažno odjeknule među okupljenima, naglašavajući kako je biti čovjek prije svega poziv na mir, pravdu i odgovornost prema drugome.
Organizatori – Grad Stolac, Udruga građana Vidovo polje Stolac i Župa sv. Ilije Proroka Stolac – i ove godine upućuju poziv vjernicima i ljudima dobre volje da sudjeluju u zajedničkoj molitvi i odaju počast žrtvama. Radimlja tako ostaje mjesto tihe molitve, ali i snažnog podsjetnika na povijesne rane koje i dalje traže istinu i dostojanstveno priznanje.
Osim Radimlje, i druga stratišta poput korita rijeke Bregave, Bišine kod Nevesinja, Trebinjske šume te brojnih jama u okolici Stoca svjedoče o razmjerima stradanja i potrebi trajnog pamćenja.
Komemoracije poput ove govore i o sadašnjosti – o odgovornosti da se istina čuva, a žrtve ne zaborave, kako se slične tragedije nikada više ne bi ponovile.
Nema komentara:
Objavi komentar